Select Page

Donacija spermatozoida

Home » Donacija spermatozoida
Donacija spermatozoida je metoda lečenja infertiliteta kod parova gde muški partner nema sopstvene spermatozoide, gde  postoji neka genetska bolest sa muške strane ili deformiteti spermatozoida.

Spermatozoidi se dobijaju od poznatog ili nepoznatog donora u zavisnosti od zakona države u kojoj se donacija radi.

Koristi se i izraz donacija sperme i donacija semena, mada je donacija spermatozoida ispravan naziv pošto se za oplodnju jajne ćelije koriste samo spermatozoidi, bez drugih supstanci i tečnosti koje se nalaze u spermi.

Kada se radi donacija spermatozoida

Donacija spermatozoida se radi u slučaju:

  • azoospermije – kada muški partner nema spermatozoide ni u ejakulatu niti posle hiruškuih intervencija dobijanja spermatozoida iz testisa (PESA, TESE, TESA, mikro TESE).
  • izražene oligoastenospermije -to jest kada je jako mali broj spermatozoida, nedostatak pokretnih spermatozoida i spermatozida sa normalnim izgledom;
  • posle nekoliko neuspešnih IVF-ICSI pokušaja kada postoji dokaz ili velika sumnja da je uzrok u spermatozoidima;
  • kod muškaraca koji imaju neku genetsku bolest koja se prenosi na potomstvo, a nije moguće raditi genetsku analizu embriona.
  • kod žena koje nemaju muškog partnera.

Proces donacije spermatozoida u Ordinaciji Milenković

Par ili žena bez partnera dolaze na prvu konsultaciju.

Žena se ispituje na isti način kao i pre nekog drugog tretmana infertiliteta:

  • razgovor
  • ginekološki pregled
  • ultrazvučni pregled vaginalnom sondom
  • analize hormona: antimilerovog hormona (AMH), tireostimulirajuceg hormona (TSH) i po potrebi drugih hormona
  • cervikalni bris na hlamidiju i gonokok PCR metodom 
  • analize iz krvi na hepatit B, hepatit C, HIV i sifilis.

Ukoliko se donacija spermatozoida  finansira od Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) potrebne su dodatne analize (pogledati donacija spermatozoida o trošku RFZO).

 

  • Muškarac donosi dokumentaciju da se radi o azoospermiji, to jest da nema spermatozoida u ejakulatu (minimum dva spermograma) kao i o eventualnoj hiruškoj intervenciji (PESA, TESE, TESA, micro TESE).
  • Donacija se može raditi i ako nije rađena hiruška intervencija.
  • Muškarac razgovara sa psihologom, pravnikom i ginekologom i dobija važne informacije o procesu donacije spermatozoida.

Istovremeno se radi i psihološka procena i nakon toga se donosi odluka da li se može raditi proces donacije spermatozoida.

  • Donor se bira tako da boja kože, očiju i kose, visina i telesna masa odgovaraju što više muškom partneru sa azoospermijom
  • ili po želji žene bez partnera kojoj je potreban donorski materija
  • Moguće je dobiti i informacije o obrazovanju i hobiju (sport, muzika).

Spermatozoidi se naručuju iz banaka spermatozoida iz Danske.

Inseminacija i VTO doniranim spermatozoidima

Po dobijanju zamrznutih spermatozoida radi se inseminacija ili vantelesna oplodnja (VTO).

  • Spermatozoidi se odmrzavaju na dan kada se radi inseminacija ili u slučaju vantelesne oplodnje na dan kada se radi aspiracija jajnih ćelija.
  • Kada se radi VTO prethodno zamrznutim spermatozoidima uvek se u laboratoriji radi metoda intracitoplazmatične injekcije spermatozoida (ICS).
  • Priprema i stimulacija žene kao i transfer embriona je ista kao kada se radi postupak inseminacije ili VTO spermatozoidima partnera.
  • Embrioni koji ispunjavaju kriterijume se zamrzavaju.

Kriterijumi koje mora da ispunjava donor spermatozoida

Donor spermatozida je psihofizički zdrava osoba, stara 21-45 godina, bez naslednih bolesti u porodici.

Uslov je da je analiza spermograma pokazuje sve normalne parametre.

Posle lekarskog pregleda i popunjavanja detaljnog upitnika o svom zdravlju, donor obavlja razgovor sa psihologom gde se radi psihološka procena donora (između ostalog i motivi za doniranje) i takozvana psiho-edukacija o doniranju. Donor se upoznaje i sa pravnim sistemom zemlje u kojoj se doniraju spermatozoidi.

Kod donora spermatozoida se rade genetske analize 

  • kariotip;
  • cistčna fibroza;
  • alfa-talasemija;
  • spinalna mišićna atrofija;
  • Tay-Sach bolest (nasledna neurološka bolest);
  • beta-talasemija;
  • gluvonemost

Donor se pre zamrzavanja spermatozoida testira na:

  • infekcije hepatitisa B
  • hepatitisa C
  • humanog imuno deficijentnog virura (HIV)
  • sifilis i hlamidiju 

Isti testovi se ponavljaju posle 6 meseci da bi se izbegao rizik da je donor bio u fazi inkubacije, to jest ranoj fazi infekcije kada je zamrznut uzorak.

Donacija o trošku RFZO za parove i žene bez partnera

Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) finansira postupke vantelesne oplodnje (VTO) za dobijanje prvog zajedničkog deteta kod parova gde muškarac nema spermatozoide u ejakulatu i kod kojih spermatozoidi nisu dobijeni iz testisa hiruškim metodama kao što su PESA, TESA, TESE i mikro TESE. Uslov je da žena ima maksimalno 45. godina. 

RFZO finansira VTO postupak doniranim spermatozoidima i kod žena mlađih od 45 godina koje nemaju partnera.

Parovi i žene bez partnera se prijavlju za komisiju koja odobrava postupke sa doniranim spermatozoidia preko e-uprave, na sajtu www.euprava.gov.rs 

Ovo se odnosi na sve one koji prvi put apliciraju za komsiiju za donaciju, a kasnije će se termin za komisiju zakazivati  telefonskim putem.

  • Žena mora biti registrovana na sajtu e-uprava.
  • Nakon registracije, sledeći korak je prijava za termin za komisiju za donaciju u delu obeleženom kao vantelesna oplodnja.
  • Sistem će automatski ponuditi komisiju kojoj pripadate po mestu boravka.

U roku nekoliko dana, dobija se termin za komisiju. Žena mora imati overenu zdravstvenu knjižicu.

Žena treba da uradi sledeće analize:

  • Cervikalni bris i vaginalni bris na bakterije, cervikalni bris na hlamidiju i bris na bakterijsku vaginozu;
  • Hepatitis B, Hepatitis C, HIV, sifilis, rubella, toxoplasma gondi (analize iz krvi); 
  • Papanikolau test, kolposkopija; 
  • Ultrazvučni pregled vaginalnom sondom;
  • Analize hormona 2. do 4. dana menstrualnog krvarenja (FSH, LH, estradiol, progesteron, testosteron, TSH, T3, T4, prolaktin, AMH)

Muški partner treba da priloži sledeće analize:

  • Spermogram (ne stariji od 12 meseci);
  • medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje azoospermija, kao I da hiruškim putem nisu dobijeni spermatozoidi iz testisa.

Nalazi briseva i ultrazvuka važe 6 meseci.

Analize hormona važe 6 meseci, dok ostale analize ne mogu biti starije od godinu dana.

Za komisiju su potrebni uputi iz doma zdravlja:

Za ženu:

  1. Uput za Komisiju za biomedicinski potpomognutu oplodnju (BMPO) za  ustanovu u kojoj je termin zakazan;
  2. Uput za ultrazvučni pregled koji se vrši u okviru ocenjivanja na komisiji (i ovaj uput treba da bude naslovljen na kliniku u kojoj se radi komisija)

Za muškarca:

  1. Uput za spermogram koji se vrši u toku postupka ocene Komisije za biomedicinski potpomognutu oplodnju (BMPO) naslovljen na kliniku u kojoj je zakazana komisija.

Ukoliko se na komisiju upućujete van svoje filijale – svi uputi moraju biti overeni u RFZO-u kom pripadate.

Ukoliko par nije u bračnoj zajednici – izjava o vanbračnoj zajednici se overava kod javnog beležnika.

Za komisiju je potrebno poneti originalnu dokumentaciju, kao i kopije koje se predaju komisiji.

Par ili žena ima pravo da izebere kliniku gde će raditi proces vantelesne oplodnje doniranim spermatozoidima.

Ordinacija Milenković radi VTO doniranom spermatozoidima u Specijalnoj ginekološkoj bolnici Jevremova u Beogradu.

Inseminacija doniranim spermatozoidima

Inseminacija doniranim spermatozoidima se može raditi kada je žena mlađa (najčešće mlađa od 35. godina, mada tačna starosna granica ne može da se definiše).

Šansa za trudnoću posle inseminacije doniranim spermatozoidima je oko 20 %. 

Inseminacija doniranim spermatozoidima finansiranim od RFZO

  • RFZO ne finansira inseminaciju doniranim spermatozoidima.
Da li mogu da biram karakteristike donora (boja očiju, visina, obrazovanje)?
Par ili žena bez partnera može da se izabere boju očiju, visinu i druge fizičke karakteristike kao i obrazovanje i hobi (muzika, sport). Po ispunjavanju formulara, upit se šalje banci spermtaozoida u Danskoj koja bira donora po traženim karakteristikama.  Nekada se ne nogu ispuniti svi uslovi, tako da žena ili par sami odlučuju da li će prihvatiti postupak sa postojećim karakteristikama donora.
Koliko su bezbedni donori u smislu genetskih bolesti?
Donori spermatozoida posle detaljne medicinske i psihološke evaluacije rade genetske testove:

-kariotip;

-cistčna fibroza;

-alfa-talasemija;

-spinalna mišićna atrofija;

-Tay-Sach bolest (nasledna neurološka bolest);

-beta-talasemija;

-gluvonemost.

Ukoliko u porodici donora postoji neka nasledna ili psihijatrijska bolest, ta osoba ne može da bude donor spermatozoida.

Da li donori prolaze psihološku procenu?
Donori prolaze kroz psihološku procenu i psihološku edukaciju o procesu doniranja spermatozoida.
Da li dete rođeno uz pomoć donacije spermatozoida u Srbiji može saznati identitet donora u budućnosti?
Donacija spermatozoida je anonimna u Srbiji, tako da dete ne može saznati identitet donora. Spermatozoidi u Srbiji se trenutno uvoze iz Danske, mada je zakonom dozvoljeno da se kompletan proces donacije radi u Srbiji. Donacija spermatozoida u Danskoj je takože anonimna.
Da li je donacija spermatozoida anonimna u svim zemljama?
Donacija spermatozoida nije anonimna u svim zemljama, to jest dete rođeno posle postupka doniranim spermatozoidima ima pravo da sazna ko je biološki otac kada napuni 18 godina, ukoliko roditelji informišu dete o postupku donacije. Donor nema nikakve pravne obaveze prema detetu. 
Da li postoje dodatni troškovi za čuvanje sperme?
Ukoliko je  proces donacije spermatozoida finasiran od strane RFZO, nema dodatnih troškova za čuvanje zamrznutih spermatozoida, ni embriona koji mogu da se zamrznu.

Kada se proces VTO doniranoim spermatozoidima finasira sopstvenim sredstvima, plaća se dodatno čuvanje materijala na godišnjem nivou.

Da li trudnoće nastale posle insemincije i VTO doniranim spermatozoidima spadaju u rizične trudnoće?
Trudnoće nastale posle inseminacije doniranim spermatozoidima nemaju dodatni rizik vezan za donaciju.

Takođe, trudnoće nastale posle VTO doniranim spermatozoidima ne nose dodatni rizik vezan za samu donaciju spermatozoida. 

Od čega najviše zavisi uspeh inseminacije ili VTO doniranim spermatozoidima?
Uspeh inseminacije i VTO doniranim sprmatozidima najviće zavisi od godina starosti žene.
Za koliko parova ili žena jedan donor može da donira spermatozoide?
Po zakonu u Srbiji jedan donor može da donira spermatozoide za jedan par ili jednu ženu koja hoće da ostvari trudnoću bez muškog partnera. 

U većini zemalja zakon dozvoljava da jedan donor moće da donira spermatozoide za 4-10 porodica.

Da li donor dobija novčanu nadoknadu kada donira spermatozoide?
Donacija bi trebalo da bude altruistička, to jest iz želje da se pomogne drugima. U praksi donor dobija određenu novčanu nadoknadu koja se razlikuje od zemlje do zemlje.
Da li postoji rizik da se potomci jednog donora sretnu kasnije u životu i zasnuju porodicu?
Rizik da se potomci jednog donora postanu partneri je jako mali i po jednoj analizi iz Francuske manji nego kada je u pitanju lažno očinstvo. Da bi se taj rizik dodatno smanjio, u nekim zemljama (Švedska, Velika Britanije, Švajcarska) donacija nije anonimna, to jest deca sa 18 godina mogu da saznaju ko je biološki otac.
Da li donor može donirati spermatozoide osobi koju poznaje?
Donor može donirati spermatozoide osobi koju poznaje samo u zemljama gde donacija nije anonimna. Donor mora da prođe kroz isti proces procene i testova kao i kada se donira nepoznatom paru ili ženi.
Da li roditelji treba da kažu detetu da je trudnoća nastala iz postupka donacije spermatozoida?
Da li će roditelji informisati dete o postupku donacije zavisi od roditelja i dosta se razlikuje od zemlje do zemlje, to jest mentaliteta sredine u kojoj žive. Prednost informisanja je da se eliminiše i minimalni rizik da to dete kasnije bude u vezi sa osobom u krvnom srodstvu.
Ukoliko imate dodatnih pitanja, slobodno nas kontaktirajte.

Odgovor možete očekivati u radnom vremenu ordinacije, od ponedeljka do petka, između 10 i 20 časova. 

Scheduling Appointments at IVF Milenkovic

To schedule any appointments, consultations, or procedures, please call us at +381 69 502 2222.

You can also call us through the Viber and WhatsApp apps. 

Appointments can also be scheduled via email:

Info@drmilenkovic.com

Or directly through the contact form:

IVF Milenković

Specijalistička ordinacija Milenković, osnovana od strane doktora Milana Milenkovića, nudi kompletan spektar usluga u domenu ginekologije i akušerstva, uz  specijalizovanu dijagnostiku i lečenje infertiliteta.

Dr sci. med. Milan Milenković

Dr Milenković je specijalista ginekologije i akušerstva, subspecijalista reproduktivne medicine i doktor medicinskih nauka sa internacionalnim iskustvom u Švedskoj i Srbiji.

Radio je u prestižnim bolnicama i klinikama, uključujući Sahlgrenska, Karolinska, Stockholm IVF i Gemma IVF, i osnivač je ginekološke ordinacije Beogyn i IVF Milenković. Govori engleski, švedski i norveški.