Donacija jajnih ćelija
Ovaj proces omogućava vantelesnu oplodnju uz donirane jajne ćelije, čime se povećavaju šanse za uspešan ishod.
Gornja starosna granica za ženu koja dobija jajne ćelije u Srbiji je 50. godina.
U ordinaciji Milenković se može raditi postupak VTO doniranim jajnim ćelijama finansiranim od RFZO-a, kao i samofinansirajući postupci. Ordinacija Milenković sarađuje i sa klinikama iz Soluna i Barselone.
Šta je donacija jajnih ćelija?
Donacija jajnih ćelija, to jest vantelesna oplodnja doniranim jajnim ćelijama je metoda lečenja infertiliteta kada žena mlađa od 35 godina donira svoje jajne ćelije da bi omogućila drugoj ženi da ostvari potomstvo.
Donirane jajne ćelije se oplode spermatozoidima partnera u IVF laboratoriji i zatim se embrion stavi u matericu gde se razvija trudnoća.
Embrioni koji ispunjavaju kvalitet se zamrzavaju.
Proces donacije jajnih ćelija u Ordinaciji Milenković
Proces pripreme i vođenja donacije obavlja se u ordinaciji, dok se postupak vantelesne oplodnje sa doniranim jajnim ćelijama sprovodi u saradnji sa partnerskom bolnicom.
Jajne ćelije koje su prethodno zamrznute se naručuju iz Ovobank iz Španije.
I. Konsultacije i izbor jajnih ćelija
Žena se ispituje na isti način kao i pre nekog drugog tretmana infertiliteta:
- razgovor
- ginekološki pregled
- ultrazvučni pregled vaginalnom sondom
- analize hormona: antimilerovog hormona (AMH), tireostimulirajuceg hormona (TSH) i po potrebi drugih hormona
- cervikalni bris na hlamidiju i gonokok PCR metodom
- analize iz krvi na hepatit B, hepatit C, HIV i sifilis.
Muški partner radi:
- spermogram
- PCR uretralni bris na hlamidiju ili PCR analizu na hlamidiju iz urina
- analize iz krvi na hepatit B, hepatit C, HIV i sifilis
Par dobija važne informacije o procesu donacije koje se odnose na medicinski, pravni, emotivni i etički aspekt. Diskutuju se faktori rizika u trudnoći.
Ukoliko se donacija jajnih ćelija finansira od Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) potrebne su dodatne analize (pogledati donacija jajnih ćelija o trošku RFZO).
Par razgovara sa psihologom, pravnikom i ginekologom i dobija važne informacije o procesu donacije jajnih ćelija.
Istovremeno se radi i psihološka procena.
Nakon toga se pristupa izboru donorke jajnih ćelija.
- Donorka jajnih ćelija se bira tako da boja kože, očiju i kose, visina i telesna masa odgovaraju što više ženi kojoj su potrebne jajne ćelije.
- Moguće je dobiti i informacije o obrazovanju i hobiju (sport, muzika), kao i iz koje zemlje je donorka jajnih ćelija.
- Po izboru karakteristika, šalje se upit banci jajnih ćelija.
- Kada se dobije odgovor, par dolazi na novu konsultaciju gde se informiše o karakteristikama donorke i tada može da prihvati ili ne prihvati ponudu.
II. Detalji o procesu donacije jajnih ćelija
Donacija jajnih ćelija se radi kod:
- žena sa Tarnerovim sindromom;
- žena u prevremenoj menopauzi;
- kod žena starijih od 43-44 godine;
- kod žena koje imaju neku genetsku bolest, a nije moguće raditi preimplantacionu genetsku analizu;
- posle više neuspelih vantelesnih oplodnji;
- kod žena koje su odstranile jajnike;
- kod žena koje su imale terapiju citostaticima i zračenjem koje su dovele do gašenja funkcije jajnika;
- Donorke prolaze kroz detaljnu medicinsku i psihološku evaluaciju.
- Jajne ćelije se zamrzavaju i transportuju do klinike.
- Par bira odgovarajući paket doniranih jajnih ćelija.
Mogu se izabrati tri paketa:
- 3-4 jajne ćelije;
- 6-7 jajnih ćelija;
- 8-9 jajnih ćelija.
Paketi se odnose na parove koji sami finansiraju VTO doniranim jajnim ćelijama.
*Donacija jajnih ćelija preko RFZO
- RFZO pokriva troškove postupka sa 6 doniranih jajnih ćelija što znači da se može uraditi jedan transfer embriona koji se dobiju posle odmrzavanja jajnih ćelija i eventualno još neki transfer ukoliko ima zamrznutih embriona. .
- Prijava se vrši putem eUprave, a komisija donosi odluku.
VTO o trošku RFZO-a moguća je do 45. godine života žene.
- Parovi se prijavljuju za komisiju putem eUprave: www.euprava.gov.rs
Ovo se odnosi na sve one koji prvi put apliciraju za komsiiju za donaciju jajnih ćelija, dok će se sledeće zakazivanje termina na komisiji obaviti telefonskim putem.
- Žena mora biti registrovana na sajtu eUprave i imati overenu zdravstvenu knjižicu.
- Nakon registracije, sledeći korak je prijava za termin za komisiju za donaciju u delu obeleženom kao vantelesna oplodnja.
- Sistem će automatski ponuditi komisiju kojoj pripadate po mestu boravka.
- Nakon nekoliko dana, par dobija termin za komisiju.
Žena treba da uradi:
- Cervikalni i vaginalni bris na bakterije, cervikalni bris na hlamidiju i bris na bakterijsku vaginozu;
- Analize krvi: hepatitis B i C, HIV, sifilis, rubella, toxoplasma gondi;
- Papanikolau test i kolposkopiju;
- Ultrazvučni pregled vaginalnom sondom;
- Hormonske analize (FSH, LH, estradiol, progesteron, testosteron, TSH, T3, T4, prolaktin, AMH).
Muškarac treba da uradi:
- Spermogram i spermokulturu (ne stariji od 12 meseci);
- Mikrobiološki bris uretre i test na hlamidiju.
*Nalazi briseva i ultrazvučnih pregleda važe 6 meseci.
*Hormonske analize važe 6 meseci, dok ostale ne mogu biti starije od godinu dana.
Za ženu:
- Uput za Komisiju za BMPO (biomedicinski potpomognutu oplodnju) za ustanovu u kojoj je zakazan termin;
- Uput za ultrazvučni pregled koji se obavlja na komisiji (naslovljen na kliniku gde se vrši komisija).
Za muškarca:
- Uput za spermogram koji se radi u toku postupka ocene komisije.
Dodatni uslovi:
- Ukoliko se na komisiju upućujete van svoje filijale – svi uputi moraju biti overeni u RFZO-u kom pripadate;
- Ako par nije u bračnoj zajednici, potrebna je izjava o vanbračnoj zajednici overena kod javnog beležnika.
Za komisiju je potrebno poneti originalnu dokumentaciju, kao i kopije koje se predaju komisiji.
- Par ili žena imaju pravo da izaberu kliniku gde će obaviti proces vantelesne oplodnje doniranim jajnim ćelijama.
Ordinacija Milenković sprovodi proces u saradnji sa Specijalnom ginekološkom bolnicom Jevremova u Beogradu.
III. Proces VTO sa doniranim jajnim ćelijama
Jajne ćelije su prethodno zamrznute nakon stimulacije donorke, koja je identična stimulaciji za VTO sopstvenim ćelijama.
Kada se VTO radi za odmrznutim ćelijama uvek se u laboratoriji koristi intracitoplazmatična injekcija spermatozida (ICSI) za oplodnju.
- Pre odmrzavanja jajnih ćelija potrebno je pripremiti endometrijum kao kada se radi transfer zamrznutih embriona.
- Endometrijum se priprema u spontanom ili HRT ciklusu.
Spontani ciklus – prati se prirodni ciklus ovulacije.
HRT ciklus – koristi se hormonska terapija estrogenom i progesteronom.
Najčešće se koristi HRT protokol nakon VTO sa doniranim jajnim ćelijama.
- Žena dolazi na prvu ultrazvučnu kontrolu desetog dana ciklusa, bez obzira na vrstu protokola.
- Žena dolazi na prvu ultrazvučnu kontrolu desetog dana ciklusa u kome će se raditi transfer
- Na ultrazvučnom pregledu se analizira debljina i izgled endometrijuma.
- Kada se embrio transfer radi u spontanom ciklusu, prati se i vodeci folikul i tada je potrebno raditi analize luteinizirajućeg hormona 2-4 dana.
- Utvrđuje se dan ovulacije nakon čega se odmrzavaju jajne ćelije.
- Partner daje uzorak spermatozoida i radi se oplodnja u IVF laboratoriji.
U zavisnosti od razvoja embriona, embriotransfer se radi drugog, trećeg ili petog dana.
- Žena dolazi na prvu ultrazvučnu kontrolu desetog dana ciklusa u kome će se raditi transfer
- jajne ćelije se odmrzavaju kada endometrijum dostigne odgovarajuću debljinu i izgled, nakon pripreme estrogenom
- Istog dana pacijentkinja počinje da koristi vaginalete progesterona
- Partner daje uzorak spermatozoida, a jajne ćelije se oplode u IVF laboratoriji.
U zavisnosti od razvoja embriona, embriotransfer se obavlja drugog, trećeg ili petog dana.
- Embriotransfer se radi sa jednim, eventualno dva embriona.
- Preostali embrioni koji ispunjavaju kriterijume se zamrzavaju za buduće pokušaje.
12-14 dana nakon embriotransfera se radi beta hCG test na trudnoću, to jest beta hCG iz urina ili krvi.
Kriterijumi koje mora da ispunjava donorka jajnih ćelija
Donor jajnih ćelija je psihofizički zdrava osoba, stara 21-35 godina, bez naslednih bolesti u porodici.
Posle lekarskog pregleda i popunjavanja detaljnog upitnika o svom zdravlju, donorka obavlja razgovor sa psihologom gde se radi psihološka procena donora (između ostalog i motivi za doniranje) i takozvana psiho-edukacija o doniranju.
Donorka se upoznaje i sa pravnim sistemom zemlje u kojoj se doniraju spermatozoidi.
Kod donorke jajnih ćelija se pored kariotipa, to jest analize hromozoma rade i genetske analize na:
-cistčnu fibrozu;
-spinalna mišićna atrofiju;
-gluvonemost;
Donorka se testira na infekcije hepatitisa B, hepatitisa C, humanog imunodeficijentnog virusa (HIV), sifilis i hlamidiju 30 dana pre planiranog postupka stimulacije i 7 dana nakon aspiracije jajnih ćelija.
Saveti stručnjaka: česta pitanja
Ko su donorke jajnih ćelija?
Koja je gornja starosna granica za donaciju jajnih ćelija u Srbiji?
Da li donorke jajnih ćelija dobijaju novčanu nadoknadu?
Da li je postupak anoniman?
Koje troškove pokriva RFZO?
Koliko jajnih ćelija donorka obično daje?
Da li postoji rizik da jajne ćelije ne prežive odmrzavanje?
Da li postoji rizik od prenošenja genetskih bolesti sa donorke?
Da li je moguće zamrznuti višak embriona za kasniju upotrebu?
Kolika je stopa uspešnosti vantelesne sa doniranim jajnim ćelijama?
Koliko pokušaja se preporučuje sa doniranim jajnim ćelijama?
Da li je rizična trudnoća nastala posle VTO doniranim jajnim ćelijama?
-krvarenje posle porođaja i potrebu za transfuzijom krvi;
-prevremeni porođaj:
-povišeni krvni pritisak i preeklampsiju u trudnoći;
-dijabetes u trudnoći.
Blizanačka trudnoća dodatno povećava rizik za komplikacije u trudnoći.
Da li se VTO doniranim jajnim ćelijama može raditi sa svežim jajnim ćelijama?
Za koliko parova jedna donorka može donirati jajne ćelije?
Da li donor može da donira jajne ćelije osobi koju poznaje?
Da li roditelji treba da kažu detetu da je trudnoća nastala iz postupka donacije jajnih ćelija?
Da li mogu da biram karakteristike donora (boja očiju, visina, obrazovanje)?
Koje su prednosti procesa sa doniranim jajnim ćelijama?
-žena sa Tarrnerovim sindromom;
-žena u prevremenoj menopauzi;
-kod žena starijih od 43-44 godine;
-kod žena koje imaju neku genetsku bolest, a nije moguće raditi preimplantacionu genetsku analizu;
-posle više neuspelih vantelesnih oplodnji;
-kod žena koje su odstranile jajnike;
-kod žena koje su imale terapiju citostaticima i zračenjem koje su dovele do gašenja funkcije jajnika.
Da li postoji rizik da se potomci jedne donorke sretnu kasnije u životu i zasnuju porodicu?
Da li postoji neki rizik za donorku?
Odgovor možete očekivati u radnom vremenu ordinacije, od ponedeljka do petka, između 10 i 20 časova.