Zamrzavanje jajnih ćelija
Zamrzavanje jajnih ćelija je procedura kada se jajne ćelije izvade iz jajnika, zamrznu i čuvaju da bi se upotrebile kasnije u životu kada žena želi trudnoću.
Razlog planiranja kasnije trudnoće može biti medicinski i socijalni (kada žena želi da odloži trudnoću zbog privatnih planova).
Kada žena želi trudnoću, jajne ćelije se odmrznu i radi se postupak vantelesne oplodnje.
U postupku vantelesne oplodnje se kod odmrznutih ćelija uvek koristi ICSI .
Kada se zamrzavaju jajne ćelije?
Jajne ćelije se zamrzavaju:
-Pre terapije citostaticima i zračenja kod malignih i imunoloških bolesti;
-Iz socijalnih i ličnih razloga kada žena nema partnera ili želi da odloži trudnoću i rađanje;
-U programu donacije jajnih ćelija-kada žene koje doniraju jajne ćelije zamrzavaju svoje ćelije u bankama reproduktivnog materijala;
-Tokom procesa vantelesne oplodnje kada iz medicinskog ili ličnog razloga partner nema spermatozoide.
Za više informacija o postupku zamrzavanja jajnih ćelija, o prednostima i idealnom vremenu za ovu proceduru, preporučujemo da pročitate članak koji je napisao dr Milan Milenković: Zamrzavanje jajnih ćelija: kako, zašto i kada?
Proces zamrzavanja jajnih ćelija u specijalističkoj ordinaciji Milenković
Fiziološki se svakog meseca kod žena u reproduktivnom dobu oslobađa po jedna ćelija tokom procesa ovulacije.
Kada se radi postupak zamrzavanje jajnih ćelija, jajnici se stimulišu gonadotropnim hormonima koji se inače luče u hipofizi, da bi se dobilo što više zrelih jajnih ćelija za zamrzavanje.
Proces stimulacije je isti kao u procesu stimulacije za vantelesnu oplodnju (VTO). Može se koristiti dugi (agonist) ili kratki (antagonist) protokol.
Zamrzavanje jajnih ćelija u ordinaciji Milenković se radi u saradnji sa Specijalnom ginekološkom bolnicom Jevremova u Beogradu.
Priprema i konsultacije se obavljaju u ordinaciji, dok se aspiracija i zamrzavanje embriona rade u Specijalnoj ginekološkoj bolnici Jevremova.
- Žena dolazi u ordinaciju na prvu konsultaciju. Tada se obavlja detaljan razgovor i radi se ginekološki i ultrazvučni pregled.
- Na ultrazvučnom pregledu se analizira materica i jajnici na kojima se određuje broj antralnih folikula koji odslikavaju rezervu jajnika.
Takođe se rade i sledeće analize iz krvnog seruma:
- anti-milerov hormon (AMH) koji pokazuje rezervu jajnika;
- tireostimulirajući hormon (TSH);
- analize iz krvnog seruma na hepatitis B, hepatitis C, HIV i sifilis.
Pacijentkinji se detaljno objašnjava tok procedure, očekivani rezultati i potencijalne komplikacije.
Nakon toga se pravi plan procedure, izbor i određivanje doze leka za stimulaciju.
Posle određivanja terapije, pacijentkinja razgovara sa medicinskom sestrom koja objašnjava kako se daje terapija i dogovara organizacione detalje.
- Dugi protokol traje 25-30 dana, a kratki oko 15 dana. U dugom protokolu se prvo lekovima „blokira“ funkcija jajnika, a zatim se stimulišu jajnici hormonima, dok se u kratkom protokolu najpre krene stimulacija, a zatim se „blokiraju“ jajnici. Funkcija jajnika se blokira da ne bi došlo do prevremene ovulacije.
- Kratki protokol stimulacije se najčešće primenjuje u postupku zamrzavanja jajnih ćelija i hormonska stimulacija se počinje drugog ili trećeg dana menstrualnog ciklusa, dok se lek antagonist (blokator jajnika) daje nekoliko dana kasnije.
Stimulacija se može početi bilo kog dana u ciklusu kada se radi postupak zamrzavanja jajnih ćelija sa ciljem očuvanja fertiliteta kod žena obolelih od malignih bolesti.
- Lekovi za stimulaciju su obliku injekcija koje se primenjuju potkožno i žene obično same sebi daju lekove.
- Tokom stimulacije se rade dva do tri ultrazvučna pregleda gde se prati rast folikula i time indirektno sazrevanje jajne ćelije.
- Jajna ćelija je 0,1 mm i ne možemo je videti ultrazvučnim pregledom. Nekada se radi i analiza estradiola iz krvnog seruma.
- Stimulacija se završava „stop“ injekcijom čija je funkcija da oslobodi jajnu ćeliju sa zida folikula. Stop injekcija se daje kada imamo najmanje dva-tri folikula od 17-18 mm, ali je procena individualna u odnosu na broj folikula, godine i rezultat eventualnih ranijih stimulcija. Pacijentkinji se daje injekcija humanog horiogonadotropnog hormona (hCG), kako bi se podstakla ovulacija. U situacijama kada postoji rizik od sindroma hiperstimulacije jajnika, koriste se alternativne injekcije iz grupe agonista gonadotropno oslobađajućeg hormona (GnRH).
- Aspiracija jajnih ćelija se radi 34-36 sati posle stop injekcije.
- Kada se aspiracija radi u kratkotrajnoj opštoj anesteziji potreban je pregled lekara specijaliste interne medicine, potvrda o krvnoj grupi i krvna slika (Le, Er, Tr, Hb, HCt).
- Kada se aspiracija radi u lokalnoj anesteziji potrebna je krvna grupa.
- Pacijentkinje ne unose hranu i vodu šest do osam sati pre aspiracije jajnih ćelija bez obzira da li se radi u opštoj ili lokalnoj anesteziji.
- Potrebno je skinuti lak sa noktiju i doći bez nakita.
Ne savetuju se seksualni odnosi u periodu od stop injekcije do transfera zbog rizika od multiplih trudnoća u slučaju prevremene ili naknadne ovulacije posle aspiracije jajnih ćelija.
- Pacijentkinja dolazi u bolnicu sat vremena pre planirane intervencije i smešta se u sobu za pacijente. Nakon toga odlazi u operacionu salu se radi aspiracija ćelija.
- Po dobijanju anestezije vagina se tretira fiziološkim rastvorom. Na vaginalnu sondu ultrazvučnog aparata se stavlja sterilna zaštita i dodatak kroz koji prolazi igla za aspiraciju. Igla je spojena sa pumpom koja izvlači tečnost iz folikula.
- Pod kontrolom ultrazvuka igla se stavi u jajnik, to jest u svaki pojedinačni folikul i tako izvlači tečnost iz folikula. U tečnosti se nalaze jajne ćelije.
- Dobijena tečnost se odmah daje embriolozima koji identifikuju jajne ćelije. Pacijentkinja se posle aspiracije vraća u sobu i ostaje još oko dva sata u bolnici.
- Petnaest do dvadest minuta posle aspiracije lekar koje je radio intervenciju dolazi u sobu kod pacijentkinje i obaveštava je o broju dobijenih jajnih ćelija. Nekoliko sati posle aspiracije pacijentkinja dobija informaciju koliko jajnih ćelija je zamrznuto.
- Pacijentkinje dobijaju lekove protiv bolova. Najčešće se oseća bol sličan menstrualnom.
- Antibiotik se daje u toku aspiracije kada postoji neki faktor rizika za infekciju.
- Menstrualno krvarenje se javlja obično 5-10 dana nakon aspiracije jajnih ćelija.
Uspešnost postupka – trudnoće nastale korišćenjem zamrznutih ćelija
Žene koje su zamrzle 15 jajnih ćelija pre 35 godine starosti imaju 85% šanse da ostvare trudnoću, dok je šansa sa 15 jajnih ćelija oko 40 % kada je žena starija od 36 godina u trenutku zamrzavanja.
Sa godinama starosti žene smanjuje se šansa za trudnoću, naročito posle 40. godine.
Opisane su i trudnoće kod žena koje su sa zamrzle jajne ćelije u 43. godini života. Zamrzavaju se samo zrele jajne ćelije koje su u stadijumu druge mejotične deobe (MII). 5-20% jajnih ćelija ne preživi odmrzavanje i zato je cilj dobiti što više jajnih ćelija da bi se maksimalno povećala šansa za trudnoću.
Česta pitanja :
Kako se pripremiti za prvu konsultaciju?
Koliko traje postupak zamrzavanja jajnih ćelija?
Kako se ponašati posle postupka zamrzavanja jajnih ćelija? Da li je potrebno mirovanje?
Pacijentkinja može da vozi automobil i da putuje avionom. Ukoliko je let duži od 6 sati i pacijentkinja putuje u roku od dve nedelje posle aspiracije savetuje se terapija niskomolekularnim heparinom (fraxiparin) pre putovanja. Savetuje se uobičajena ishrana koju je pacijentkinja imala i pre postupka.
Ne savetuju se seksualni odnosi u periodu od stop injekcije do dva dana posle aspiracije zbog rizika od multiplih trudnoća u slučaju prevremene ili naknadne ovulacije posle aspiracije jajnih ćelija.
Kada se može ponoviti postupak zamrzavanja jajnih ćelija?
Koja je cena postupka zamrzavanja jajnih ćelija u ordinaciji Milenković?
Koji su neželjeni efekti lekova u procesu stimulacije?
Prvih dana stimulacije u kratkom protokolu najčešće nema neželjenih efekata. Pri kraju stimulacije pacijentkinje mogu osećati umor, pospanost, nadudost grudi i stomaka i glavobolju. Nekada se javi crvenilo na mestu uboda posle injekcije lekova koji blokiraju funkciju jajnika. Sva ta neželjena dejstva nestaju po prekidu terapije.
Pacijentkinja nema neželjene efekte na početku terapije u dugom protokolu. Posle nekoliko dana terapije agonistima GnRH pacijentkinja može da ima simptome slične simptomima u menopauzi obzirom da jajnici prestaju da proizvode estrogen. To može biti lupanje srca, nesanica, suva koža i kosa, promene raspoloženja i glavobolja. Simptomi nestaju po početku stimulacije hormonima FSL/LH. Prvih dana stimulacije hormonima u principu nema neželjenih efekata, dok se pri kraju stimulacije mogu javiti isti efetki lekova kao u kratkom protokolu. Tegobe nestaju po prestanku terapije.
Koliko puta se može raditi zamrzavanje jajnih ćelija?
Da li u ordinaciji Milenkovic dostupna procedura zamrzavanja jajnih ćelija o trošku države?
Koje su komplikacije postupka zamrzavanja jajnih ćelija?
Da li lekovi za stimulaciju povećavaju rizik za karcinom?
Da li je trudnoća posle nastala korišćenjem zamrznutih jajnih ćelija rizična?
VTO ima nešto povišeni rizik za komplikacije u trudnoći.
Da li je povišen rizik za anomalije kod dece kada se koriste zamrznute jajne ćelije?
Kada je najbolje zamrzavati jajne ćelije ?
Odgovor možete očekivati u radnom vremenu ordinacije, od ponedeljka do petka, između 10 i 20 časova.