Piše: dr Nikola Matavulj
Ciste na jajniku su vrećaste strukture, obično ispunjenje tečnošću, lokalizovane u jajniku ili na njegovoj površini. Jajnici su paran organ, odnosno po jedan se nalazi sa svake strane materice, ispod jajovoda, a nad jednim velikim krvnim sudom koji dovodi krv za sve organe male karlice. Svaki od jajnika je veličine i oblika badema i u njemu, u strukturama koje nazivamo folikuli, sazrevaju jajne ćelije i svakog meseca se iz jajnika kod zdrave i reproduktivno sposobne žene oslobodi jedna od njih (jajna ćelija).
Ciste na jajnicima su česte. U većini slučajeva ne izazivaju tegobe, i najčešće su potpuno bezazlene. Većina njih će nestati sponatno, bez tretmana, u roku od nekoliko meseci.
Simptomi
Već smo rekli da većina cisti na jajnicima ne izaziva tegobe i da najčešće prolaze same od sebe. Velike ciste na jajnicima mogu da dovedu do:
- Bola u maloj karlici koji može da prestaje i da se ponovo pojavljuje. Možete da osetite dosadan, tup bol ali i oštak bol (kao ubod nožem) u predelu ispod pupka i više ka jednoj strani tela.
- Osećaja punoće, pritiska ili težine u vašem donjem abdomen.
- Osećaja naduvenosti.
Kad je potrebno da se obratitie lekaru?
Idite na hitan pregled, ako osetite iznenadan i jak bol u trbuhu ili maloj karlici. Isto važi za bol koji je praćen visokom temperaturom i povraćanjem, pogotovo uz znake kao što su hladna, znojem orošena koža, brzo disanje, opšta slabost, i osećaj dezorjentisanosti.
Uzroci
Proste ciste jajnika nastaju kao posledica odrećenih dešavanja u toku vašeg menstrualnog ciklusa. Ove ciste se zovu i funkcionalne ciste. Druge vrste cističnih promena na jajnicima su značajno ređe.
Šta su funkcionalne ciste jajnika?
U svakom jajniku, u svakom trenutku vremena do menopauze, nalazimo već pomenute strukture koje se zovu folikuli u različitim fazama razvoja. Već smo rekli da u njima sazrevaju jajne ćelije. Folikuli rastu i u njima se nakuplja tečnost, a njihov zid zapravo proizvodi estrogen i u određenom momentu progesteron, koji će definisati vaš menstrualni ciklus. Cela mašinerija je organizovana tako da u svakom mesečnom ciklusu određen broj folikula kreće u ubrazan rast, od kojih će se najčešće jedan izdvojiti svojom veličinom. Ovaj folikul postaje dominantan folikul i sredinom menstraulnog ciklusa, on će u strogo kontrolisanom procesu ovulacije, osloboditi jajnu ćeliju u blizini unutrašnjih otvora jajovoda. Pre ovog trenutka glavni polni hormon u oranizmu žene jeste estrogen, posle ovog trenutka u porastu je koncentracija progesterona. Dominantni folikul koj oslobađa sve veće koncentracije estrogena se posle ovulacije pretvara u žuto telo koje počinje da luči progesteron.
Ukoliko se ne desi ovulacija, odnosno ne dođe do oslobađanja jajne ćelije iz folikula, on nastavlja da raste, zbog toga što se u njemu i dalje nakuplja tečnost. Ovako nastaje cista na jajniku, ili funkcionalna cista jajnika.
Postoje dva tipa ovih cisti.
Folikularna cista, čiji smo nastanak već objasnili. Folikularna funkcionalna cista je zapravo folikul koji nije oslobodio jajnu ćeliju, odnosno nije ovulirao.
Cista žutog tela je drugi, nešto ređi tip funkcionalne ciste jajnika. Ako se vratimo na fiziološki proces ovulacije, već nam je jasno kako nastaje ova cista. Dakle posle osobađanja jajne ćelije, trebalo bi da se sva tečnost iz folikula isprazni, to dovodi do kolabiranja folikula koji na ovaj način postaje žuto telo. Ponekad se desi da se otvor kroz koji se jajna ćelija oslobađa tokom ovulacije zatvori (ili zapuši), te dolazi do nakupljanja tečnosti u žutom telo i nastaje cista žutog tela.
Funkcionalne ciste su skoro uvek bezopasne. Retko će izazivati bol, i obično prolaze posle 2 ili 3 menstraulna ciklusa.
Druge ciste jajnika
Naravno da funkcionalne ciste nisu jedine cistične strukture koje se viđaju na jajnicima. Ove druge ciste nisu vezane za menstrualni ciklus i nastaju drugim mehanizmima, ali kada kažemo cista na jajniku, i ne određujemo je dalje, uvek mislimo na folikularnu funkcionalnu cistu jajnika. Kolokvijalno se one nazivaju još i proste ciste jajnika, a pacijenti ih ponekad zovu ”vodenim” cistama na jajniku. Druge ciste jajnika su recimo:
Dermoidna cista jajnika. Drugačije se zove teratom jajnika. Ova cista nastaje od reproduktivnih ćelija. One zbog toga često sadrže tkiva kao što su kosa, koža, zubi, masno tkivo. Ova cista obično nije maligna.
Cistadenomi. Ove ciste nastaju od ćelija koje se nalaze na površini jajnika i ispunjene su nešto gušćom tečnošću. Mogu da značajno porastu.
Endometriomi. Kada se tkivo endometrijuma, unutrašnjeg sloja materice nađe van materice, onda govorimo o endometriozi. Endometriosis ima više pojavnih oblika, jedan od njih je endometriom, cista čiji je sadržaj stara ”mesntrualna” krv.
Dermoide ciste, cistadenomi, ali i druge ciste mogu da porastu i da pomere jajnik sa njegovog tipičnog mesta. Pod dejstvom crevnih pokreta, ili kao posedica vežbanja, ili nekog pokreta tela velike ciste mogu da se “uvrnu”, uvrćući tako ceo jajnik oko sopstvene ose. Ovo stanje se zove torzija jajnika i po definiciji je jako bolno stanje. Poreklo bola je zapravo posledica smanjenja ili potpunog prekida cirkulacije u tkivu jajnika, što može da ima ozbiljne posledice.
Faktori rizika za nastanak cista jajnika
U određenim situacijama možemo da očekujemo veću učestalost cista na jajniku. Jedna od njih je uzimanje lekova koji stimulišu rast folikula, što se ponekad koristi u tretmanu neplodnosti. Misli se pre svega na klomifen i letrozol. Takođe znamo da postoje žene koje su sklone nastanku cisti na jajnicima. Ako ste već imali cistu na jajniku, nalazite se u grupi žena sa povišenim rizikom za njihovo ponovno javljanje.
Komplikacije
Dve najopasnije uključuju:
Torziju jajnika, ili uvrtanje jajnika. Ciste koje su velike izmeštaju jajnik iz svog ležišta. Ovo dalje . povećava šansu da se desi bolno uvrtanje jajnika. Torzija jajnika je skoro uvek praćena iznenadnim, jakim bolom u karlici, uz mučninu a ponekad i povraćanje, uz eventulanu opštu slabost. Ovo je hitno medicinsko stanje.
Pucanje ciste, ili ruptura ciste. Kada cista pukne ona može da izazove jak bol u maloj karlici i neretko krvarenje u trbuhu (unutrašnje krvarenje). Što je cista veća, mogućnost za pucanje ciste raste. Seksualni odnos takođe povećava rizik od pucanja ciste.
Kako znati da je cista pukla?
U određenim situacijama, na sreću ili žalost, ne možete da znate da je cista pukla. Rezolucija ciste, odnosno njeno spontano nestajanje može da prođe bez tegoba. Ako znate da imate cistu, vaš lekar će vas verovatno upozoriti na tegobe koje ukazuju na komplikacije i potrebu za hitnim pregledom.
Da li postoje simptomi koji prate pucanje ciste na jajniku?
Iako smo već o ovome govorili, ponovićemo, zbog izuzetno velike važnosti da se pravovremeno obratite lekaru. U određenim situacijama, najčešće zbog mehaničke traume u toku seksualnog odnosa ili intenzivnog vežbanja, cista na jajniku može da pukne, i da se pri tome povredi neki od krvnih sudova u jajniku. Izlivanje velike količine tečnosti koja se nalazi u cisti nadražiće peritoneum (trbušnu maramicu) i ovo će pacijent doživeti kao iznenadnu i često jako bolnu senzaciju. Tipično ovaj bol gubi u intenzitetu kako vreme porlazi. Dalje, istovrmeno u slučajevima povrede krvnog suda jajnika, zajedno sa tečnosšću iz ciste doćiće do postepenog gubitka krvi u trbuh (unutrašnje krvarenje) koje će dovesti do specifičnih tegoba. Sumirano ukoliko osetite nešto od sledećeg:
- Jak iznenadan bol
- Visoka temperatura
- Povraćanje
- Hladna i znojem orošena koža
- Brzo disanje
- Opšta slabost
- Osećaj dezorijentisanosti
važno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Prevencija
Oralna hormonska kontracepcija može prevenirati funkcionalne ciste na jajniku.
Kako se ciste na jajniku dijagnostikuju?
Cista na jajniku koja ne dovodi do tegoba se najčešće otkriva na rutinskom ginekološkom pregledu. One mogu da se napipaju prstima kroz vaginu, i na ovaj način možemo da utvdimo dodatne osobine, kao što su vezanost sa okolne strukture, konzitenciju, bolnu osetljivost. U zavisnosti od veličine i ultrazvučne strukture, može se desiti da je potrebno da se urade dodatni testovi.
Dodatni testovi i ispitivanja
Test na trudnoću. Ciste žutog tela se mogu javiti u ranoj trudnoći, kada ona još nije vidljiva ultrazvučnim pregledom.
Tumorski markeri. Kod karcinoma jajnika (pogotovo epitelnog) određeni proteini se nalaze u povišenim koncentracijama u krvi. Ukoliko postoji sumnja na malignitet, ali i radi isključivanja istog, ponekad je potrebno da uraditi CA 125 (kancerski antigen 125, CA 125), ili neke druge pretrage iz uzorka krvi. CA 125 može da bude povišen, i u nemalignitetima, kao što su endometrioza ili upalni proces u maloj karlici, ali i u situacijama koje nemaju veze sa bolestima jajnika, ili unutrašnjih genitalnih organa žene (neke bolesti creva, jetre).
Laparoskopija. Jako uzak instrument koji ima izvor svetla i visokorezolutivnu kameru se uvodi u trbuh kroz mali rez u regiji pupka. U najvećem broju slučajeva u istom aktu se može i operisati ukoliko se utvrdi da je operacija potrebna.
Terapija, odnosno lečenje
Tretman zavisi od vaših godina, tipa i veličine ciste. Takođe zavisi i od tegoba koje imate. Stoga postoje različiti pristupi.
Ekspektativan pristup, “wait and see” (sačekaj i gledaj). U mnogim slučajevima doći će do samorešavanja ciste, te ćemo vam savetovati ponovni pregled kroz neko vreme, kako bismo retroaktivno potvrdili da je u pitanju bila funkcionalna cista. Ovakav pristup razuman je u slučajevima manjih cisti, tipičnog ultrazvučnog izgleda (tanke i jasne kapsule, ispunjene bistrom tečnošću). Često je potrebno da ponovite ultrazvučni pregled male karlice kako bismo ispratili dinamiku izgleda ciste (da li se i koliko se menja u veličini ili izgledu).
Lekovi. Hormonska kontracepcija, anti-bebi pilule, ostvaruju svoj kontraceptivni efekat tako što sprečavaju ovulaciju. Ovo će sprečiti nastanak novih cisti, ali neće smanjiti ili dovesti do nestanka već postojeće ciste.
Hirurško lečenje. Ponekad ćemo savetovati hirurški tretman ciste, i to obično kod jako velikih cisti, cisti koje ne izgledaju kao funkcionalne ciste, ako ekstenzivno rastu ili dovode do bola. Neke ciste je moguće ukloniti uz prezervaciju jajnika, ali je ponekad potrebno ukloniti i ceo jajnik zajedno sa cistom.
Hirurški tretman u najvećem broju slučajeva podrazumeva laparoskopiju, što je zapravo hirurški potupak u kome se koristi kamera i nekoliko malih rezova kroz koje se uvode instrumenti koji se koriste u operaciji. Ako je cista jako velika, ili komplikovana, kao i kada nismo u mogućnosti da isključimo potencijalni malignitet, zvanična preporuka je klasična operacija, sa većim rezom na trbuhu. Ciste na jajniku koje se javljaju posle menopuaze su ponekad znak maligne bolesti jajnika, kada se obično pored jajnika uklanja i materica, jajovodi, i po potrebi druga tkiva, uz dalji tretman po konzilijarnoj odluci.
Jako je bitno da se izabere prava hiruška tehnika kako bi se što manje oštetilo zdravo tkivo jajnika, naročito kod žena koje planiraju trudnoću. Ciste na jajnicima treba operisati u specijalizovanim centrima gde postoji obučeno osoblje i savremena oprema. Tkivo jajnika je delikatno i vrlo prokrvljeno, a broj jajnih ćelija (što treba razumeti kao mogućnost za trudnoću) je ograničen. Tokom laparoskopije se koristi struja radi zaustavljanja krvarenja, zato što je visoko efikasna i komforna. Međutim njeno korišćenje istovremeno dovodi do smanjenja broja preostalih jajnih ćelija, zato je bitno ne žuriti sa operacijom i kad do nje dođe, izbeći krvarenje, preciznom hirurškom tehnikom, poštujući funkciju jajnika.
Ciste kod kojih ne postoji sumnja na maligne promene, a daje simptome u vidu bolova i nelagodnosti u stomaku se može punktirati vaginalno, to jest može se aspirisati sadržaj posebnom i tankom iglom, kroz vaginu, a pod kontrolom ultrazvuka.
Pre dolaska na pregled
Bilo bi dobro da napravite spisak:
Vaših tegoba. Čak i onih za koje mislite da nisu u vezi sa problemom zbog kog dolazite. Zabeležite kad su počeli simptomi i u kakvoj su vezi sa vašim ponašanjem i ciklusom.
- Svih lekova koje uzimate, uključujući i suplemente i sredstva koja su u slobodnoj prodaji.
- Svih medicinskih procedura koje ste imali.
- Pitanja koje možete očekivati u ordinaciji, prilikom prve konsultacije:
- Koliko često osećate tegobe?
- Koliko su ozbiljni simptomi? Koliko vam narušavaju svakodnevno funkcionisanje?
- Da li ste primetili da su tegobe vezne za ciklus, i ako da, za koju fazu ciklusa?
- Da li postoji lek ili položaj ili bilo šta što vas što vam olakšava tegobe?
- Da li postoji bilo šta što pogoršava vaše tegobe?
- Da li ste ranije imali ciste na jajniku?
U zavisnosti od odgovora razgovor će pomoći u individualizaciji strategije za vaš dalji tretman, tako da će vaša spremnost da detaljno razgovarate o vašim tegoba ali i planovima, pomoći da ograničeno vreme za konsultaciju maksimalno iskoristite.
Da li postoji veza između cisti na jajniku i neplodnosti?
Neke ciste mogu da imaju veze sa sposobnošću da zatrudnite, te ciste su:
Ovarijalne ciste u okviru PCO sindroma. Sindrom policističnih jajnika je zapravo metabolički poremećaj koji podrazumeva, u određenim slučajevima, i tipičan ultrazvučni izgled jajnika (jako male kružne/cistične strukture na obodu jajnika, ne veće od 10 mm), uz neredovne menstraucije i izmenjene koncentracije određenih hormona. Ovo stanje je podrazmeva nepravilnosti ili potpuni izostanak ovulacije i na taj način može dovesti do neplodnosti.
Ciste koje ne menjaju repoduktivni potencijal žene su:
Funkcionalne ciste jajnika. To su folikularne ciste ili ciste žutog tela, odnosno najčešće cistične promene na jajnicima. Funkcionalne ciste nastaju tokom normalnog menstrualnog ciklusa i ne dovode do neplodnosti, čak suprotno ukazuju na zdrava fiziološka dešavanja u jajniku koja su neophodna da bi došlo do trudnoće.
Cistadenomi. Cistadenomi nastaju iz ćelija koje se nalaze na površini jajnika, oni ne utiču na zatrudnjivanje ali zahtevaju lečenje.
Dermoidna cista. Ovakve ciste takođe ne utiču direktno na mogućnost da zatrudnite.
Koncentracija CA125 u krvi
Ova analiza se često koristi u praćenju efekata terapije nekih malignih bolesti. Ponekad može da se koristi kao test na karcinom jajnika kod žena koje su u povišenom riziku, uz rutinski pregled.
Određivanje koncentracije ovog proteina u krvi nije pogodan merod za opšti “screening” maligniteta jajnik, zato što je povišen u mnogim situacijama, odnosno jako je nespecifičan. Mnoga benigna stanja (kao što su miomi uterusa, pa čak i sama menstruacija) mogu da dovedu do povišenja vrednosti ovog proteina u krvi.
Zašto određujemo koncentraciju CA 125 u krvi?
Kao što smo već rekli, radi praćenja efekata terapije maligne bolesti jajnika (ali i endometrijuma, peritoneuma ili jajovoda). Ovo, moramo da kažemo, nije najidealniji način za kontrolu ovih pacijentkinja.
U okviru ”screening”-a ovarijalnog karcinoma ako ste u grupi žena sa visokim rizikom za ovu bolesti. To podrazumeva opterećenju porodičnu anamnezu ili dokazane mutacije u genima koje su udružene sa češćim oboljevanjem od raka jajnika. Test se radi nekoliko puta godišnje zajedno sa ultrazvučnim pregledima, i eventualno pregledima na magnetnoj rezonanci.
Međutim postoje karcinomi jajnika koji ne dovode do povećanja ovog markera.
Rezultati
Bitno je da ne tumačite nalaze sami. Potrebna je konsultacija sa lekarom koji je predložio ovu analizu. Ukoliko je CA125 povišen, postoji objektivna šansa da imate stanje koje nije maligno, i nalaz je potrebno interpreterirati zajedno sa ostalim pretragama i pregledima.
Brojna stanja kod kojih se može naći povišena vrednost CA125, a koja nisu maligne prirode, podrazumevaju:
Endometriozu;
Bolesti jetre;
Menstruiranje;
Upalni process u maloj karlici;
Trudnoću;
Miome.