Izaberite stranicu

Karcinom sluznice materice (karcinom endometrijuma)

Home » Ginekologija » Ginekološka onkologija/karcinomi » Karcinom sluznice materice (karcinom endometrijuma)

Karcinom sluznice materice (karcinom endometrijuma) je karcinom koji se razvija iz sluzokože materice, javlja se u oko 15 žena na uzorku od 100 000 žena. Prosečna starost pri dijagnozi je 65 godina.

Postoji i jedna nasledna forma, takozvani Lynch sindrom. Faktori rizika za nastanak ove bolesti su dugotrajna upotreba estrogenog hormona bez dodatka hormona na bazi progesterona, gojaznost, šećerna bolest, sindrom policističnih jajnika i neki lekovi (Tamoksifen). Žene koje nisu rađale takođe imaju povećan rizik.

Kancer endometrijuma se obično rano detektuje zato što se ispoljava u vidu abnormalnog krvarenja mimo ciklusa. Vaginalno krvarenje i krvavi sekret u menopauzi je obično prvi simptom kod starijih žena. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom i biopsijom.

Leči se hirurški, zračenjem i citostaticima. U zavisnosti od stadijuma, nekada se ovo stanje rešava odstranjivanjem materice hirurškim putem pri čemu se eliminiše i kancerogeno tkivo.

Prognoza zavisi od stadijuma u kojem je dijagnostikovan  i od histološkog tipa karcinoma. Ukoliko je karcinom lokalizovan samo na endometrijum i matericu, preko 80% pacijentinja je bez recidiva (ponovnog javljanja bolesti) 10 godina. Recidivi su najčešći u prve tri godine nakon dijagnostikovanja karcinoma endometrijuma.
Faktori rizika za rak endometrijuma su:
  • gojaznost;
  • šećerna bolest;
  • dugogodišnji tretman estrogenom, bez progesterona;
  • tumori koji proizvode estrogen;
  • sindrom policističnih jajnika (PCOS);
  • terapija antiestrogenima (tamoksifen).

Žene koje nisu rađale imaju povišeni rizik za rak materice.

Linč (Lynch) sindrom je stanje gde dolazi do mutacije MMR gena i nosi rizik 40-60 % za karcinom endometrijuma.

3% od svih karcinoma endometrijuma su uzrokovani mutacijom MMR gena i prosečna starost početka bolesti je 49 godina.

Linč sindrom daje i povišeni rizik za karcinom debelog creva i jajnika.

Odstranjivanje materice i jajnika se savetuje ženama sa Linč sindromom nakon ostvarivanja potomstva.

Potrebno je ispitati članove porodice osoba sa Linč sindromom.

Kouden (Cowden) sindrom je posledica mutacije PTEN gena i javlja se kod jedne od 200 000 osoba.

Nosi povišeni rizik za karcinom dojke, štitne žlezde i endometrijuma. Rizik za razvoj karcinoma endometrijuma je 28% i najčešće se javlja pre navršene 50. godine.

Karcinom endometrijuma – simptomi

Simptomi karcinoma endometrijuma su:

  • postmenopauzalno krvarenje;
  • neuredna i obilna krvarenja;
  • izmenjen vaginalni sekret;
  • bolovi u maloj karlici.

Dijagnostika i lečenje karcinoma endometrijuma u Ordinaciji Milenković

U Ordinaciji Milenković se radi dijagnostika karcinoma endometrijuma i priprema analiza za onkološki konzilijum, operativno lečenje stadijuma I–II i prezervacija fertiliteta kada je to moguće.

Takođe se obavljaju redovne kontrole i praćenje pacijentkinja tokom pet godina nakon obolevanja, simptomatsko lečenje i aspiracija ascitesa.

Lečenje se uvek koordiniše sa onkologom i sprovodi prema preporukama onkološkog konzilijuma.

Kod sumnje na karcinom endometrijuma radi se:

  • ginekološki pregled;
  • ultrazvučni pregled vaginalnom sondom;
  • biopsija endometrijuma (pipelle);
  • eksporativna kiretaža;
  • histeroskopija sa biopsijom i odstranjivanjem sumnjivih promena;
  • magnetna rezonanca (MR) male karlice;
  • kompjuterizovana tomografija (CT) male karlice, stomaka i grudnog koša;
  • PET-CT (kod visoko rizičnih slučajeva i u slučaju povratka bolesti).

Histopatološka analiza

Materijal iz materice dobijen biopsijom, eksplorativnom kiretažom i histeroskopijom se analizira od strane lekara specijalisite patologije koji postavlja dijagnozu.

Posle operacije se radi histopatološka analiza materice i organa/tkiva koji se odstrane iz organizma.

-imunohistohemijske analize iz preoperativnog i operativnog materijala da bi se preciznije analizirala biologija tumora i planirala terapija. Analiziraju se po potrebi p53, MLH, MSH2, MSH6, PMS2, estrogeni i progesteronski receptori, anti HER2;

-PCR analize (POLE mutacija, MMH/MSI).

Imunohistohemijske i PCR analize se rade u zavisnosti od histološkog tipa tumora i da bi se utvrdilo da li postoji genetski faktor koji je doveo do razvoja karcinoma.

Opcije lečenja

Leči se hirurški, zračenjem i citostaticima. U zavisnosti od stadijuma, nekada se ovo stanje rešava odstranjivanjem materice hirurškim putem pri čemu se eliminiše i kancerogeno tkivo.

Kod pacijentkinja koje žele da očuvaju fertilitet, u određenim slučajevima moguće je lečenje histeroskopijom uz hormonsku terapiju, nakon čega se savetuje trudnoća što pre. Ako terapija ne daje rezultate, materica se odstranjuje.

Odstranjivanje materice (histerektomija) sa jajnicima i jajovodima je prvi vid lečenja karcinoma endometrijuma.
  • Minimalno invazivna hirurgija se radi kod stadijuma I i II.
  • U zavisnosti od histološkog tipa tumora i kod raka endometrijuma stadijuma III i IV opsežnost hiruškog zahvata se proširuje.
  • Ukoliko postoje dodatne bolesti i izrazita gojaznost, može se raditi vaginalna histerektomija.

Kod žena mlađih od 45 godina se mogu sačuvati jajnici. 

Hemioterapija spada u adjuvantnu (dodatnu) terapiju posle hiruškog lečenja.

Odluka o hemioterapiji je kompleksna i donosi se od strane onkološkog konzilijuma, a zavisi od stadijuma bolesti, histološkog tipa karcinoma, stanja lokalnih limfnih čvorova i eventualnih metastaza, imunohistohemijskih analiza i eventualnih mutacija tumora.

Hemioterapija se najčešće ne daje kod dobro diferentovanih endometriodnih adenokarcinoma stadijum I i II.  

Imunoterapija se koristi kod pacijentkinja u stadijumima bolesti III i IV, kao i kod žena sa recidivom.

Ovaj vid terapije često se kombinuje sa citostaticima kako bi se postigao bolji efekat.

Takođe, primenjuje se kod recidiva adenokarcinoma endometrijuma, gde može doprineti usporavanju progresije bolesti i poboljšanju ishoda lečenja.

Hormonska terapija se primenjuje kod pacijentkinja sa karcinomom endometrijuma kada hirurško lečenje nije moguće, kao i u uznapredovalim stadijumima bolesti.

U terapiji se koriste sintetički hormoni koji mogu usporiti rast tumorskih ćelija. Takođe, određeni intrauterini sistemi sa hormonskim delovanjem primenjuju se kod pacijentkinja kod kojih operacija nije opcija.

Pored toga, hormonski modulatori i inhibitori enzima koriste se kod određenih grupa pacijentkinja kako bi se uticalo na razvoj bolesti.

Spoljašnje zračenje posle operacije ima za cilj da smanji lokalne recidive u vagini i limfnim žlezdama u maloj karlici i primenjuje se kod pacijentkinja u stadijumu IIIB-IIIC.

Zračenje se primenjuje najčešće u kombinaciji sa hemioterapijom.

Zračenje vagine se radi kada se maligne ćelije nalaze u delu vagine koji je odstranjen sa matericom. Ima manje neželjenih efekata od spoljašnjeg zračenja.

Karcinom endometrijuma se javlja kod 4 % žena pre navršene 40. godine.

Ukoliko žena nema dece ili planira trudnoću, moguće je lečenje bez odstranjivanja materice ukoliko se radi o o endometrijalnoj intraepitelnoj neoplaziji (EIN) ili dobro diferenciranom adenokarcinomu endoemtrijuma  koji ne zahvata zid materice.

U tom slučaju se radi histeroskopija sa odstranjivanjem tumora, a zatim tretman hormonskom spiralom i preparatima gestagena-veštačkog progesterona.

Nakon 3-6 meseci se ponovo uzima uzorak za histopatološku analizu i ukoliko nema malignih ćelija savetuje se trudnoća u što skorijem roku.

IVF ne povećava rizik za ponovno javljanje malignih ćelija. Tretman se može produžiti do 12 meseci. Ukoliko nema efekta, materica se odstranjuje. Materica se odstranjuje posle rađanja.

Klasifikacija karcinoma endometrijuma

Klasifikacija Internacionalne federacije za ginekologiju i akušerstvo (FIGO):

Stadijum I Tumor ograničen na telo materice
IA Bez infiltracije ili infiltracija <50% zida materice (miometrijuma)
IB Infiltracija > 50% miometrijuma
Stadijum II Infiltracija u grlić materice
Stadijum III Lokalne/regionalne metastaze
IIIA Infiltracija u spoljašnji sloj materice/jajovode i jajnike
IIIB Infiltracija u vaginu/vezivno tkivo oko materice
IIIC Metastaze u limfne čvorove u maloj karlici i oko aorte
IIIC1 Metastaze u limfne čvorove u maloj karlici
IIIC2 Metastaze u limfne čvorove oko aorte
Stadijum IV Metastaze u mokraćnoj bešici/debelom crevu/udaljene metastaze
IVA Metastaze u mokraćnoj bešici/debelom crevu
IVB Udaljene metastaze, uključujući metastaze u trbušnoj duplji i preponama
Klassifikacija po histološkom tipu tumora:
  • endometrioidni adenokarcinom (80 %);
  • serozni adenokarcinom (5-10%);
  • adenokarcinom svetlih ćelija (3%);
  • mešoviti adenokarcinom;
  • karcinosarkom;
  • nediferentovani karcinom;
  • neuroendokrini karcinom.
Klasifikacija The Cancer Genome Atlas (TCGA) prema molekularnim markerima i mutacijama:

  1. POLE mutirani tumor;
  2. Mikrosatelitna nestabilnost;
  3. Veliki broj mutacija TP53;
  4. Veliki broj mutacija PI3K i WNT.

Kontrole posle operacije i tokom lečenja karcinoma endometrijuma

Pacijentkinje obolele od karcimona endometrijuma se kontrolišu svakog trećeg meseca u toku prve dve godine posle postavljanja dijagnoze, zatim na šest meseci još tri godine.

Žene koje su obolele od karcinoma endometrijuma mogu imati smanjen apetit, poremećaj ukusa, mučnine, proliv i zatvor vezane za samu bolest, hiruški i onkološki tretman. Opšte stanje i psihički faktori takođe dovode do poremećaja ishrane. Sve to za posledicu ima gubitak telesne težine. Savetuju se češći, a manji obroci i visoko proteinska ishrana. Jako je važno optimizovati ishranu da bi se sprečio gubitak telesne težine.
Psihološka podrška je potrebna svim pacijentkinjama obolelim od raka materice i prilagođava se individualno svakoj ženi. Podrška porodice i prijatelja je jako važna. Sam gubitak materice za ženu predstavlja veliku promenu i može da dovede do akutne krizne situacije koja zahteva psihološku podršku.
Hiruško i onkološko lečenje žena obolelih od karcinoma endometrijuma utiče na seksualnu funkciju i potrebno je informisati pacijentkinje pre početka lečenja. Seksualne potrebe ne prestaju kod pacijentkinja obolelih od raka, ali se mogu promeniti. Sama bolest, lečenje i psihološki faktori dovode do promena u organizmu koje utiču na seksualnost. Jako je bitno da pacijentkinja bude dobro informisana i dobije adekvatnu stručnu podršku.

Kako smanjiti rizik za karcinom materice/endometrijuma?

Smanjenje telesne mase kod gojaznih žena;

-kod hormonske terapije u menopauzi koristiti progesteron pored estrogena;

-identifikovati genetske faktore rizika (Lynch sindrom);

-regulisati menstrualni ciklus kod žena  sa sindromom policističnih jajnika (PCOS) i izostanka ovulacije u reproduktivnom dobu.

Kako prepoznati prve znake raka endometrijuma?
Krvarenje kod žena u menopauzi je prvi simptom raka materice. Neuredna I obilna krvarenja kod žena pre menopauze se takođe moraju ispitati. Žene sa sindomom policističnih jajnika kao I gojazne žene imaju povišeni rizik za karcinom endometrijuma.
Koliko je adenokarcinom endometrijuma agresivan?
Agresivnost adenokarcinoma endometrijuma zavisi od histološkog tipa tumora i stadijuma karcinoma pri dijagnozi i početku lečenja. Većina pacijentkinja koje obole od adenokarcinoma endometrijuma ima dobru prognozu.
Gde se najčešće javljaju metastaze karcinoma endometrijuma?
Metastaze karcinoma endometrijuma se najčešće javljaju u vagini, jajnicima, jajovodima i lokalnim limfnim žlezdama. Karcinom endometrijuma može da metastazira i u mokračnu bešiku, debelo crevo, trbušnu maramicu, pluća i jetru. Metastaze u centralnom nervnom sistemu su jako retke.
U kojim slučajevima se rak materice ne operiše?
Rak materice se ne operiše ukoliko je opšte stanje obolele žene predstavlja prepreku za operativno lečenje, kao na primer hronične bolesti, godine starosti i izrazita gojaznost.
Da li se može koristiti hormonska terapija kod žena sa karcinomom endometrijuma?
Vaginala terapija estrogenom ne povećava rizik za recidiv karcinoma endometrijuma. Sistemska terapija estrogenom i progesteronom se može koristiti kod žena koje imaju izražene simptome menopauze, obzirom da  novije studije nisu pokazale povišeni rizik za recidiv karcinoma endometrijuma. Potrebna je individualna procena.
Da li je adenokarcinom endometrijuma genetski uslovljen?
Žene koje imaju Linč i Kouden sindrom kao posledica mutacije određenih gena imaju povišen rizik za karcinom endometrijuma . 3% žena obolelih od raka materice imaju Linč sindrom.

Kontakt

Za sve informacije o karcinomu sluzokože materice i drugim ginekološkim pitanjima kontaktirajte nas na naše brojeve telefona radnim danima od 10 do 20 časova ili nam napišite email.

Zakazivanje pregleda u ordinaciji Milenković

Svi pregledi, konsultacije i procedure se zakazuju pozivom na broj 381695022222

Možete pozvati i preko aplikacija Viber i WhatsApp. 

Pregled se može zakazati i preko elektronske pošte:

Info@drmilenkovic.com

ili direktno putem kontakt forme:

IVF Milenković

Specijalistička ordinacija Milenković, osnovana od strane doktora Milana Milenkovića, nudi kompletan spektar usluga u domenu ginekologije i akušerstva, uz  specijalizovanu dijagnostiku i lečenje infertiliteta.

Dr sci. med. Milan Milenković

Dr Milenković je specijalista ginekologije i akušerstva, subspecijalista reproduktivne medicine i doktor medicinskih nauka sa internacionalnim iskustvom u Švedskoj i Srbiji.

Radio je u prestižnim bolnicama i klinikama, uključujući Sahlgrenska, Karolinska, Stockholm IVF i Gemma IVF, i osnivač je ginekološke ordinacije Beogyn i IVF Milenković. Govori engleski, švedski i norveški.