Da li je to onaj embrion koji vizuelno izgleda „najlepše“, onaj sa najvećim brojem ćelija ili onaj koji se najbrže razvija?

U stvarnosti, izbor embriona nije zasnovan na samo jednom kriterijumu, već predstavlja složen proces koji uključuje više različitih faktora.


Nakon aspiracije i postupka oplodnje, embrioni se svakodnevno prate tokom razvoja u strogo kontrolisanim laboratorijskim uslovima. Prva važna procena vrši se dan nakon oplodnje, kada embriolog proverava da li je došlo do pravilne fertilizacije. Evropsko udruženje za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) definiše preporučene vremenske intervale za procenu fertilizacije i razvoja embriona. U zavisnosti od organizacije laboratorije, praćenje se može obavljati svakodnevno ili u određenim tačkama razvoja, pri čemu se sve promene detaljno dokumentuju. Tokom procene uzimaju se u obzir broj ćelija, njihov raspored, pravilnost deobe, simetrija i stepen fragmentacije.


Važno je naglasiti da se kvalitet embriona ne procenjuje samo na osnovu njegovog izgleda. Embrion koji se razvija u skladu sa očekivanom dinamikom može imati veći razvojni potencijal od embriona koji na prvi pogled deluje kvalitetno, ali pokazuje odstupanja u tempu razvoja. Ipak, čak i najpreciznija morfološka procena ne može sa sigurnošću predvideti da li će određeni embrion dovesti do trudnoće, jer ona ne daje informacije o njegovom genetskom statusu. Drugim rečima, morfologija embriona ne predstavlja procenu njegove „lepote“, već analizu strukture i razvoja u tačno određenim vremenskim okvirima.


Razvojem tehnologije uvedeni su i savremeniji načini praćenja embriona, poput inkubatora sa time-lapse sistemima. Ova tehnologija omogućava embriologu da prati svaki trenutak deobe, dinamiku razvoja i eventualne nepravilnosti koje se ne mogu uočiti klasičnim posmatranjem. Ponekad embrion koji na prvi pogled izgleda idealno može pokazati nepravilne obrasce razvoja koji mogu ukazivati na smanjen potencijal za implantaciju.


Dodatne informacije o genetskom statusu embriona mogu se dobiti primenom preimplantacionog genetskog testiranja (PGT). Ovom metodom analiziraju se određene promene u broju ili strukturi hromozoma, čime se može utvrditi da li embrion poseduje genetske karakteristike koje su u skladu sa normalnim razvojem. PGT se ne primenjuje rutinski kod svih pacijenata, već se preporučuje u situacijama kada za to postoji medicinska indikacija, poput određenih genetskih rizika ili ponovljenih neuspešnih postupaka.


Izbor embriona za embriotransfer zato nije jednostavno odabiranje „najlepšeg“ embriona, već rezultat pažljive analize njegovog razvoja, morfoloških karakteristika, dinamike deoba, a u određenim slučajevima i genetskog statusa. Kombinacijom stručnog znanja i jasno definisanih kriterijuma, embriolog bira embrion koji u datim okolnostima pokazuje najveći potencijal za uspešnu implantaciju i trudnoću.

Slobodan Vasković

Slobodan Vasković je klinički embriolog. Završio je osnovne i master studije iz molekularne biologije. Ima ESHRE sertifikat kliničkog embriologa. Profesionalno se bavi embriologijom i laboratorijskim procedurama u oblasti vantelesne oplodnje od 2021. godine.

Zakažite konsultaciju

Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo, ali ne prikupljamo lične podatke.
Listu kolačića možete pogledati ovde. Više o zaštiti podataka saznajte u našoj Politici privatnosti.